Lajmska bolest je još češća nego što stručnjaci smatraju
Do 000.5% svjetske populacije je možda već imalo lajmsku bolest, prema novoj meta-analizi objavljenoj u BMJ Global Health. Istraživači koji stoje iza izvještaja analizirali su 14 ranije objavljene studije kako bi izračunali broj, koji baca potresno svjetlo na svjetski broj bolesti koje prenose krpelji.
Od 1991 do 1991, incidencija lajmske bolesti u Sjedinjenim Državama skoro se udvostručila, prema podacima iz Sjedinjenih Država Agencija za zaštitu životne sredine (EPA). U 470, prijavljena su skoro četiri slučaja po 470,000 ljudi; taj broj je skočio na oko sedam slučajeva po 100,000 ljudi za 1991. Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) procjenjuju da je oko 470,000 Amerikanaca dijagnosticirana i liječena od Lajma bolesti svake godine.
Bakterija koja najčešće uzrokuje Lyme, Borrelia burgdorferi, prenosi se na ljude putem ugriza zaraženi crnonogi krpelj, poznat i kao jelenski krpelj. Ovi posebno sićušni krpelji se često nalaze na sjeveroistoku, srednjem Atlantiku, gornjem srednjem zapadu i obali Pacifika u Sjedinjenim Državama, prema Nacionalnoj medicinskoj biblioteci SAD-a (NLM). Jednom kada se osoba zarazi, može razviti kratkotrajne simptome slične gripi, uključujući groznicu, glavobolju i umor, kao i prepoznatljiv osip u obliku bikova oka koji se pojavljuje u do 80% slučajeva lajmske bolesti, prema CDC-u. U rijetkim slučajevima, kada se Lyme ne liječi, osoba može doživjeti dugotrajne, potencijalno opasne po život komplikacije, uključujući bolove u zglobovima, jake glavobolje i ukočenost vrata, probleme sa srcem i upalu mozga i kičmene moždine, između ostalog.
Ali neki ljudi možda uopće ne iskuse nikakve simptome lajmske bolesti, što znači da je moguće biti zaražen, a ne znati za to, Scott Weisenberg, MD, specijalista za zarazne bolesti na NYU Langone, kaže SELF.
Iako su stručnjaci bili svjesni sve većeg broja slučajeva bolesti koje prenose krpelji općenito, nova procjena koju je dao BMJ Global Health analiza naglašava koliki je teret lajmske bolesti za javno zdravlje. „Ti brojevi su vjerovatno veći nego što su neki ljudi mislili“, kaže dr. Weisenberg.
Pa šta bi moglo dovesti do porasta? Stručnjaci ističu klimatske promjene kao veliki faktor koji doprinosi, prema EPA. Rastuće temperature širom SAD-a, i planete u cjelini, vjerovatno su potaknule prošireni raspon krpelja u sredinama koje su ranije bile previše oštre za paučnjake. Jelenski krpelji su, posebno, pod jakim uticajem temperature, napominje EPA.
Takođe, nije iznenađujuće da rizik osobe može u velikoj mjeri ovisiti o tome gdje živi . Ljudi koji su živjeli u ruralnim područjima imali su veću stopu pozitivnih testova na lajmsku bolest od ljudi koji žive u urbanim područjima, pokazala je nedavna analiza. Krpelji napreduju u šumovitim, grmovitim, travnatim područjima, gdje lako mogu pronaći “domaćine” poput jelena, zečeva i glodara kojima će se hraniti; ovo može izgledati kao gusta šuma, bujno dvorište, pa čak i zelena površina u velikom gradu.