Kako razlikovati simptome anksioznog poremećaja od dosadne brige

Kada imate anksiozni poremećaj, možda će biti teško napraviti razliku između redovne nervoze, istinskog straha i uporne anksioznosti, koja uzrokuje pretjeranu zabrinutost ili uznemirenost zbog sadašnjeg ili budućeg trenutka, poput razmišljanja o tome kako će ljudi osuđuje vas na zabavi ili pretjerano zadržavanje na radnom roku. Takođe možete biti zabrinuti zbog naizgled ama baš ničega. Još više zbunjujući, simptomi anksioznog poremećaja mogu se kretati od one signalne brige do direktne razdražljivosti do fizičkih nuspojava kao što su ubrzanje srca ili problemi sa spavanjem.

“Svako ima dan ili dva što je loše, svako ima dan sa simptomima koji su izazvani nečim što se dešava u vašem životu,” kaže za SELF Jessi Gold, MD, MS, docent na Odsjeku za psihijatriju na Medicinskom univerzitetu Washington u St. Louisu . „Ali imate li reakcije koje nisu proporcionalne ‘normalnoj’ anksioznosti? Da li ste zabrinuti i niste u stanju da kontrolišete brigu? Imate li problema s opuštanjem?“

Ako ste odgovorili potvrdno na bilo koje od ovih pitanja, možda je za to kriv anksiozni poremećaj—i ne biste bili jedini koji se bavi ovim mentalnim zdravljem stanje. Prema Američkom udruženju za anksioznost i depresiju, preko 18% odraslih u Sjedinjenim Državama Države su pogođene nekom vrstom anksioznog poremećaja svake godine.

Stanja mentalnog zdravlja poput generaliziranog anksioznog poremećaja (GAD), socijalnog anksioznog poremećaja i opsesivno-kompulzivnog poremećaja (OCD) mogu uzrokovati kronične simptomi anksioznosti koji otežavaju obavljanje svega, od jutarnjeg trčanja kafe do obavljanja svakodnevnih radnih zadataka. Unaprijed, SELF uranja u ono što simptomi ovih anksioznih poremećaja mogu uključiti, jer može izgledati i osjećati se tako različito za svaku osobu.

Šta su najčešći simptomi anksioznosti?

Anksioznost je prirodan, zaštitni osjećaj—privremeni odgovor na stvarnu ili uočenu prijetnju, a simptomi anksioznosti obično riješite kada “prijetnja” prođe. Anksiozni poremećaji , međutim, uzrokuju simptome koji su hronični i dovoljno značajni da ometaju nečiju sposobnost da funkcionira svojim uobičajenim kapacitetom.

“Simptomi koji najviše ometaju mogu varirati u zavisnosti od osobe i njene specifične dijagnoze. Primjeri mogu biti pretjerana zabrinutost, napadi panike ili nametljive misli”, kaže za SELF Neda Gould, dr., pomoćnica direktora na klinici za anksiozne poremećaje medicinskog centra Johns Hopkins Bayview. Ona objašnjava da ovi simptomi mogu ukazivati ​​na anksiozni poremećaj kada ometaju svakodnevni život osobe.

Drugi mentalni i emocionalni simptomi mogu uključivati:

Intenzivna briga i stresRuminacijaRazdražljivostLjutnjaPoteškoće u koncentracijiSimptomi hroničnog anksioznog poremećaja rezultat su konstantnog otpuštanja hormona stresa u krvotok, poput adrenalina i kortizola. Zato za mnoge ljude anksioznost može imati i fizičke efekte.

“Anksioznost ima svrhu i je imala evolucijska svrha da vas zaštiti,” kaže dr. Gold. Taj fizički odgovor je ono što nam pomaže da izbjegnemo uočenu prijetnju, kaže ona, ali postaje problem kada je tijelo stalno u načinu borbe ili bijega.

Fizički simptomi anksioznosti mogu varirati od blagih do teških, ovisno o anksioznom poremećaju s kojim se suočavate. Na ozbiljnom kraju, mogli biste doživjeti napad panike sa simptomima poput ubrzanog rada srca, intenzivnog straha i uznemirenosti, osjećaja koji oponašaju srčani udar i osjećaja predstojeće propasti. Umjereni simptomi također mogu biti prisutni, kaže dr. Gold. “Neko bi mogao osjetiti manju verziju potpunog napada panike – ubrzano srce, znojan, drhtav, neugodan, ali ne kao da će umrijeti”, objašnjava ona.

Jedan od najčešćih simptoma je „osjećaj nemira ili na ivici, kao da se ne možete smiriti“, dodaje dr. Gold. Ostali blaži fizički simptomi mogu uključivati:

Napetost i bol u mišićimaŽeludacMučninaProblemi sa spavanjemDa li različite vrste anksioznosti uzrokuju različite simptome?

Dok većina anksioznih poremećaja uzrokuje pregršt sličnih simptoma – poput intenzivne brige i stresa – ipak postoje neke ključne razlike kojih treba biti svjesni, prema Nacionalnom institutu za mentalno zdravlje. Evo šta trebate znati o simptomima najčešćih tipova:

Generalizirani anksiozni poremećaj (GAD)

Osobe s GAD-om često doživljavaju svakodnevnu anksioznost i zabrinutost koja je pretjerana i uporna, prema klinici Mayo. Možda ćete primijetiti osnovni osjećaj nemira ili kao da ste uvijek na ivici. Svaka briga ili uznemirenost koju osjećate može izgledati nesrazmjerno onome kako biste se inače osjećali.

Možete osjetiti i simptome kao što je umor, koji može biti rezultat lošeg sna ili čak nesanice. Može postati teže koncentrirati se i možete primijetiti da se osjećate više razdražljivo i ljutito. Takođe je uobičajeno da vaše tijelo osjeća bol ili bol zbog povećane napetosti mišića, obično u vilici, vratu i ramenima.

Fobije

Ljudi koji imaju fobije obično doživljavaju intenzivan i pretjeran strah i anksioznost koji su usmjereni prema određenom objektu ili situaciji – razmišljajte o letenju, visini ili paucima, da navedemo samo neke. Kada imate fobiju, znate da je vaš strah iracionalan, ali anksioznost koju osjećate prema objektu ili situaciji je često nekontrolisana, prema Nacionalnoj medicinskoj biblioteci SAD-a.

Fobije često uzrokovati da izbjegavate bilo kakav kontakt sa objektom ili situacijom koje se bojite, što može otežati vaš život. Ako naiđete na svoj okidač, vjerovatno ćete doživjeti ozbiljnu anksioznost, uključujući fizičke simptome kao što su drhtanje, znojenje ili mučnina. U nekim slučajevima možete čak imati i napad panike.

Socijalni anksiozni poremećaj

Ljudi sa socijalnim anksioznim poremećajem (ranije poznatim kao socijalna fobija) imaju teška anksioznost koja je posebno povezana sa društvenim situacijama. Prema klinici Mayo, ovaj strah se često vrti oko stvari kao što su osjećaj sramote ili da vas ljudi osuđuju zbog vaših postupaka. Također možete misliti da vas doživljavaju negativno ili da vas svi kritiziraju.

Kao i drugi anksiozni poremećaji, socijalni anksiozni poremećaj može uzrokovati da doživite značajne simptome anksioznosti kad god ste u društvenoj situaciji —bilo da se radi o govoru na času, ćaskanju sa kolegama u veselom satu ili čak odlasku na rođendansku proslavu prijatelja. Ako ste primorani da se uključite u društvenu situaciju, to može postati dovoljno uznemirujuće da izazove napad panike.

Panični poremećaj

Otprilike 2,7% Odrasli Amerikanci imaju panični poremećaj, prema Nacionalnom institutu za mentalno zdravlje, koji uzrokuje česte napade panike ili periode intenzivne panike i anksioznosti. Kod paničnog poremećaja, skloni ste da ove napade panike doživite nasumično ili nakon izlaganja okidaču, kao što je određena misao ili situacija.

Tokom napada panike, možete primijetiti da vam srce počinje ubrzavati ili jače kucati. U grudima vam mogu biti stegnuti i možete se brinuti da ne možete udisati dovoljno vazduha. Možete osjetiti valunge ili hladnoću, znojenje i drhtavicu, pa čak i želudac ili mučninu. Neki ljudi čak izražavaju osjećaj nadolazeće propasti ili nestvarnosti. Nestvarnost ili depersonalizacija mogu se osjećati kao da niste stvarni ili kao da svijet oko vas nije stvaran. Neki ljudi opisuju osjećaj kao da živite u (stvarno uznemirujućem) snu, prema Mayo Clinic.

Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP)

Osobe sa PTSP-om se suočavaju sa teškom anksioznošću, između ostalih simptoma, nakon što su doživjeli uznemirujući ili traumatizirajući događaj ili niz događaja. Događaji koji mogu dovesti do PTSP-a uključuju preživljavanje seksualnog napada ili zlostavljanja, ozbiljne saobraćajne nesreće ili doživljavanje iznenadne smrti voljene osobe, između ostalih situacija koje izazivaju traumu. Simptomi PTSP-a mogu biti izuzetno ometajući i mnogi ljudi s ovim stanjem suočavaju se s kroničnim simptomima koji značajno smanjuju kvalitetu njihovog života, prema Nacionalnom institutu za mentalno zdravlje.

Možda ćete doživjeti bljeskove traume ili noćne more i snove o tome šta se dogodilo—što ponekad može uzrokovati sekundarna stanja poput nesanice. Možda ćete primijetiti da provodite puno vremena izbjegavajući sve što vas podsjeća na događaj, uključujući mjesta, predmete, slike ili čak određene misli ili osjećaje. Također možete primijetiti da su se promijenili vaša ličnost, način na koji razmišljate o stvarima ili odnosi sa drugima.

Simptomi opsesivno kompulzivnog poremećaja

Ljudi koji imaju opsesivno-kompulzivni poremećaj (OCD) prvenstveno se bave anksioznošću koja je povezana s opsesijama i kompulzijama, prema Nacionalnom institutu za mentalno zdravlje. Opsesija je svaka misao, osjećaj ili slika koja se ponavlja i uzrokuje uznemirenost ili anksioznost. Kompulzija je svaka radnja koju izvodite da pokušate ublažiti anksioznost povezanu s tim opsesijama. Na primjer, neko bi mogao biti pretjerano zabrinut da će izgubiti važne informacije ako zatvori kartice na svom računaru. Ovo je povezano sa opsesijom perfekcionizma, prema Međunarodnoj fondaciji za opsesivno-kompulzivno oboljenje. U pokušaju da oslobode anksioznost, stalno će se vraćati na svaku karticu kako bi ponovo pročitali informacije kako bi se uvjerili da nisu važne. Praktično, to bi moglo značiti da osoba završi s otvorenim karticama 24 na svom računaru i osjeća da ne može zatvorite bilo koji od njih.

U zavisnosti od toga koliko je ozbiljan vaš OKP, možete potrošiti značajnu količinu vremena svakog dana fokusirajući se na svoje opsesije i kompulzije. Možda ćete primijetiti da kada se bavite ovim ponašanjem, vaša anksioznost se povećava, uzrokujući i fizičke i mentalne simptome koji otežavaju funkcioniranje kod kuće, u školi ili na poslu.

Koji su standardni tretmani za simptome anksioznosti?

Uprkos utjecaj koji anksiozni poremećaj može imati na vaš život, to je stanje koje se može liječiti, posebno uz pravu kombinaciju lijekova, terapije ili oboje. Zapamtite, vaš put liječenja treba započeti razgovorom između vas i stručnjaka za mentalno zdravlje kojem vjerujete. Imate doprinos i kontrolu nad onim što na kraju odlučite da uradite za lečenje svoje anksioznosti.

Terapija za simptome anksioznosti

Terapija je često jedna od prvih mogućnosti liječenja koje se razmatraju kada vam je dijagnosticiran anksiozni poremećaj. Prema Dr. Goldu, terapija igra značajnu ulogu u oporavku od anksioznih poremećaja jer može pomoći u rješavanju najvažnije komponente anksioznosti – mentalne komponente. “Mnogo anksioznosti je mentalno”, objašnjava ona, “tako da je terapija definitivno zlatni standard.”

Kao što Američko udruženje psihologa objašnjava, postoji nekoliko različitih pristupa terapiji koji se mogu uzeti u obzir pri liječenju anksioznog poremećaja. Međutim, jedna od najčešće korištenih vrsta terapije za anksioznost je kognitivno-bihevioralna terapija (CBT). CBT vam može pomoći da prepoznate i promijenite način na koji gledate ili reagujete na određene misli, što vam može pomoći da promijenite osjećaje i ponašanja vezana za vašu anksioznost.

Ali CBT nije jedini oblik terapije koji se može koristiti za liječenje anksioznih poremećaja, a istraživanja o ulozi terapije i anksioznosti neprestano se razvijaju, prema Američkom udruženju za anksioznost i depresiju. “Često, nedovoljno poznate terapije nemaju istu zaslugu,” napominje dr. Gold. “Ali definitivno postoje ljudi koji mogu imati koristi od njih.”

Na primjer, drugi terapijski pristupi mogu biti od pomoći, poput dijalektičke bihevioralne terapije (DBT), koja se fokusira na život u trenutku, i terapija prihvatanja i posvećenosti (ACT), koja se fokusira na prihvatanje situacije bez prosuđivanja. A u zavisnosti od anksioznog poremećaja, postoje podtipovi CBT-a koji su efikasniji—kao što je prevencija izlaganja i odgovora (ERP) na OKP, prema Međunarodnoj fondaciji za opsesivno-kompulzivni poremećaj. Ovo vam pomaže da se suočite sa svojim okidačima tako što ćete sjediti sa svojom anksioznošću, umjesto da izvodite kompulziju da je pokušate ublažiti. (Pogledajte SELF-ov vodič za brigu o sebi Mentalno zdravlje za više resursa o terapiji, uključujući ono što trebate znati prije prvog pregleda i pitanja koja treba postaviti novom terapeutu.)

Lijekovi za simptome anksioznosti

Lijekovi također igraju veliku ulogu u oporavku od anksioznih poremećaja jer mogu pomoći u smanjenju kako kratkoročnih tako i dugotrajnih simptoma anksioznosti.

Antidepresivi se često smatraju jednim od efikasne opcije lijekova za osobe s anksioznim poremećajima. “Ako pogledate spektar lijekova, antidepresivi su prva linija za anksioznost jer pokušavaju pobijediti i sniziti vaš ukupni nivo anksioznosti,” objašnjava dr. Gold.

Kada je riječ kod izbora antidepresiva, selektivni inhibitori ponovnog preuzimanja serotonina (SSRI) se često preporučuju prvi zbog njihovog uspješnog iskustva u liječenju.1 Međutim, za ljude koji ne mogu tolerirati SSRI, inhibitori ponovne pohrane serotonina-noradrenalina (SNRI) funkcionišu slično i nude još jednu potencijalnu opciju za liječenje.

A za kratkoročno ublažavanje anksioznosti, benzodiazepini (ili benzosi) su se u prošlosti prepisivali kako bi pomogli u ublažavanju simptoma akutne anksioznosti. “Definitivno možete dobiti lijekove prema potrebi da biste u međuvremenu pomogli kod panike i fobija”, primjećuje dr. Gold. “Može biti od pomoći u tim postavkama s ograničenom upotrebom.” Ali s obzirom na povećani rizik od poremećaja upotrebe supstanci zbog upotrebe benzodiazepina, druge opcije—kao što su beta blokatori i antihistaminici2—može se uzeti u obzir.

Kako smanjiti simptome anksioznosti u svakodnevnom životu

Čak i ako ste već na liječenju od svog anksioznog poremećaja, i dalje može biti od pomoći da uključite promjene u životnom stilu kako biste smanjili dio anksioznosti koju možete iskusiti na dnevnoj bazi. Dakle, evo nekoliko stručnih savjeta o tome kako možete smanjiti simptome anksioznosti u svom svakodnevnom životu, trenutak po trenutak.

1. Uzemljite se u trenutku.

Vježbe uzemljenja mogu biti jednostavan i efikasan način da vratite svoj um u sadašnjost kada se osjećate anksiozno, objašnjava dr. Gold.

Ona preporučuje da isprobate nešto poput tehnike 5-4-3-2-1, koja uključuje korištenje vaših pet čula za identifikaciju: pet stvari koje možete vidjeti, četiri stvari koje možete dodirnuti, tri stvari koje možete čuti, dvije stvari koje možete pomirisati, a jednu stvar možete okusiti.

2. Vježbajte disanje pažljivo.

Duboko disanje je tehnika opuštanja koja može pomoći u borbi protiv fizičkih efekata anksioznosti, kao što su ubrzan rad srca i napetost mišića. “Neki ljudi vole vještine dubokog disanja i mogu ih koristiti kratkoročno”, zaključuje dr. Gold.

Ali ona objašnjava da ovu vještinu treba redovno praktikovati, a ne oslanjati se na nju jednostavno u trenutku. Dakle, odvajanje nekoliko trenutaka svaki dan da se fokusirate na svoje disanje može biti koristan alat za smanjenje anksioznosti. (Pogledajte ove videozapise o vođenom disanju ako niste sigurni odakle početi.)

3. Opustite te mišiće.

Napetost mišića jedan je od najčešćih simptoma anksioznosti, a mnogi od nas to osjećaju na načine koje ni ne svjesni, kao što je stezanje u grudima ili bol u vašim ramenima. A opuštanje mišića može biti jednostavno kao duboko udahnuti i opuštanje stisnute vilice ili čak ruku.

Međutim, dr. Gold spominje da postoje formalnije metode opuštanja mišića ako zainteresovan sam da ih naučim. Jedna od njih se zove progresivna relaksacija mišića.3 Vi počnite tako što ćete se smjestiti u opuštajuće okruženje—sjednite u udobnu stolicu i isključite sve ometanja (cao, Prave domaćice). Prvo, svjesno zategnete svaki mali mišić (kao što su vilica, vrat i lice) na 5 sekundi, a zatim opustite svaki mišić za 10 sekundi. Zatim prelazite na veće mišiće (poput ruku, nogu i stomaka) i svjesno napnite i opustite svaki od njih. „To može pomoći u ovom trenutku“, objašnjava ona.

4. Odvojite trenutak da praktikujete svesnost.

Veliki deo anksioznosti je mentalni, tako da postoji moć da se vratite u sadašnjost korišćenjem tehnika svesnosti. Dr Gold napominje da, iako to možda nije za svakoga, “meditacija i svjesnost mogu biti od pomoći ako vam se to sviđa.”

Pažnja ne mora biti tako intenzivna kao sat- duga grupna meditacija sa strancima koje nikada niste sreli (osim ako niste u tome). Umjesto toga, to može biti jednostavno kao fokusiranje na objekt ispred sebe ili odvojiti trenutak da budete svjesni vlastitih senzacija. Lakše je nego ikad pristupiti aplikacijama za vođenu meditaciju na svom telefonu.

5. Dajte prioritet svom spavanju.

Spavanje je često negativno utjecalo na osobe s anksioznim poremećajima, i to s dobrim razlogom. „Anksioznost kao entitet postoji da bi predvidela pretnju i pobegla od pretnje“, objašnjava dr. Gold. “Dakle, ako pokušavam da me ne pojede dinosaurus ili nešto slično, spavanje nije dobra ideja.”

Može biti teže kreirati i održavati zdrav raspored spavanja kada imate anksiozni poremećaj. Ali, prakticiranjem dobre higijene spavanja – što uključuje kontaktiranje specijaliste za spavanje ako je potrebno – možete poboljšati svoj san, a zauzvrat i svoje mentalno zdravlje. (Probajte ove umirujuće navike prije spavanja ako imate problema da se smirite.)

6. Vježbajte više.

Kada vježbate, vaš mozak oslobađa hemikalije zvane endorfini, koji vam mogu pomoći da smirite um i podignete raspoloženje. Dakle, nije iznenađenje da fizička aktivnost može igrati ulogu u smanjenju anksioznosti.

Dr. Gold preporučuje aktivnosti sa malim učinkom kao što su joga i pilates jer vam mogu omogućiti da lagano pokrećete svoje tijelo i podstičete opuštanje. Ali ako ne volite umirujuće pokrete, stvari poput trčanja i intervalnog treninga visokog intenziteta su također aktivnosti koje vam pružaju dobar osjećaj i pomažu u oslobađanju od stresa.

7. Priznajte i prihvatite ono što osjećate.

Dr. Gold objašnjava da je takođe važno nazvati svoje iskustvo kakvim jeste. Kada osjetite da se pojavljuju ti neugodni simptomi, zapitajte se: “Zašto se tako osjećam?” A ako je odgovor: “Oh, zabrinut sam”, onda možete odvojiti trenutak da to riješite.

Osim toga, kada budemo mogli sebi postaviti ova pitanja i prepoznati svoju anksioznost jer ono što jeste, takođe možemo vežbati prihvatanje i dopuštanje osećaju da teče svojim tokom — što mu zauzvrat može pomoći da brže prođe.

Gdje pronaći pomoć za anksioznost

Da li ste već na oporavku za anksiozni poremećaj ili jednostavno želite bolje razumjeti kako je živjeti s ovim uslovima, dr. Gould preporučuje da provjerite sljedeće resurse:

Tražite terapeuta ili grupu za podršku? Možete pretraživati ​​resurse kao što je stranica Američkog udruženja za anksioznost i depresiju, Psychology Today, Mentalno zdravlje Amerika, ili terapija za crne djevojke. Pogledajte SELF-ov vodič o tome kako pronaći pristupačnog terapeuta za razne savjete o kretanju vašeg mentalnog zdravlja uz ograničeni budžet. U hitnoj situaciji za mentalno zdravlje 273, Nacionalna alijansa za mentalne bolesti može vam pomoći da shvatite šta da radite u krizi. Također možete nazvati povjerljivu Nacionalnu telefonsku liniju za prevenciju samoubistava na 800-101-8255 ili započeti a chat ovdje 24/7.Za lako razumljive obrazovne resurse, Nacionalni institut za mentalno zdravlje je dobro mjesto za početak.Izvori:

8255Dialogues Clin Neurosci., Tretman anksioznih poremećajaGranice u psihijatriji, Farmakoterapija anksioznih poremećaja: aktuelni i nastali Opcije tretmanaCentar za kliničku intervenciju, progresivno opuštanje mišića )8255Povezano:

101 Online resursi mentalnog zdravlja za marginalizirane zajedniceTherapy Isn Ne popuštate sebi – to je samobriga zasnovana na dokazimaKako možete reći da li terapija zapravo djeluje?