Niste jedini koji osjećate klimatsku anksioznost – evo kako se nositi s tim

Većina ljudi, kaže Davenport, ne doživljava upornu i paralizirajuću anksioznost, već ih povremeno pokreću klimatske vijesti ili događaji. “Većina osjećaja ima tendenciju da dođe i ode,” objašnjava ona.

Anksioznost je normalna i zdrava emocija, ali postaje problem kada značajno počne narušavati vašu sposobnost da jednostavno živite svoj svakodnevni život. života ili uzrokuje ozbiljne simptome kao što su hronični problemi sa spavanjem ili napadi panike, kažu Davenport i Doherty.

Klimatska anksioznost će pogoditi neke ljude teže od drugih. Iako postoji malo podataka o klimatskoj anksioznosti, smatra se da se najviši nivoi javljaju među ljudima u ranim tinejdžerskim godinama do , kaže Davenport. „Prirodno je vrijeme da gledate u svoju budućnost“, kaže ona. Ljudi kojima je ranije dijagnosticirana depresija ili anksioznost mogu imati veću vjerovatnoću da će doživjeti anksioznost zbog klimatskih promjena, kaže Doherty, kao i klimatski naučnici i aktivisti zbog prirode njihovog posla.

Ljudi koji su lično pogođeni klimatskim promjenama su pod povećanim rizikom od posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP), anksioznosti i depresije. “Za neke grupe na prvoj liniji širom svijeta, problem nije zabrinutost zbog potencijalnih prijetnji – ona se suočava s jasnim i sadašnjim opasnostima. To je drugačiji skup emocija,” kaže Doherty.

Izvještaj 2021 koji je objavila Agencija za zaštitu okoliša Sjedinjenih Država (EPA) zaključuje da klimatske promjene nesrazmjerno utiče na marginalizovane zajednice, za koje je veća verovatnoća da žive u područjima sklonim poplavama, u urbanim područjima podložnim intenzivnim toplotnim talasima ili u blizini izvora zagađenja kao što su fabrike. Ovo uključuje obojene osobe, osobe sa niskim primanjima, kao i osobe sa invaliditetom i beskućnike. Budući da mnogi starosjedioci smatraju biljni i životinjski svijet razumnim rođacima koji su dio naših priča o poreklu kao naroda, možda će intenzivnije tugovati kada ta bića počnu nestajati u svojim zajednicama, kaže Kailea Frederick, organizatorica klimatske pravde u organizaciji Indigenous predvođena NDN Collective, kaže SELF-u.

„Iznova i iznova s ​​klimatskim promjenama vidimo da su ljudi s najmanje resursa za suočavanje s katastrofama najteže pogođeni,“ dr Kristina Dahl, glavni klimatski naučnik u Union of Zabrinuti naučnici, kaže SELF-u.

Frederick kaže da ovaj nesrazmjeran utjecaj „vuče tragove do rasističke politike i ideje da su te zajednice nepotrebne“. Ona dodaje da je ključno stvoriti vidljivost oko implikacija koje klimatske promjene imaju na mentalno zdravlje svih. „Mi smo u krizi mentalnog zdravlja, a naša omladina posebno pati jer razmišlja o budućnosti u kojoj je teško živjeti“, kaže ona. “To su ljudi koji za vrijeme velikih vremenskih nepogoda nemaju gdje da se zaklone od oluje, ili su primorani da rade u nezdravim uslovima, ili se suočavaju sa potrebom preseljenja čitavih zajednica zbog porasta nivoa mora i moraju se boriti sa složenim efektima ekološke i klimatske nepravde.”

Osobe sa invaliditetom i starije osobe, na primer, nisu bili u stanju da obrate pažnju na alarmne sisteme tokom šumskih požara i ostavljeni su za vreme evakuacije. Beskućnici, koji su među najugroženijim klimatskim događajima kao što su poplave, velike vrućine i izloženost dimu, suočavaju se sa još većom anksioznošću jer je pandemija ubrzala ionako tešku stambenu krizu. A radnici sa niskim primanjima, kao što su radnici u isporuci, sanitaciji, građevinarstvu i poljoprivrednicima, takođe su izloženiji ovim rizicima po životnu sredinu, što ponekad rezultira smrtonosnim posledicama.

Kako se nositi sa klimatskom anksioznošćuDavenport kaže da postoje dva ključa za suočavanje s klimatskom anksioznošću: učenje tehnika samoumirivanja i osnaživanje akcionim planom za klimatske promjene.